Page 154 - YU ROCK enciklopedija 1960-2006

Mlinarec Dra o EX YU ROCK ENCIKLOPEDIJA
kao hemijski tehničar, studirao etnologiju i svi- Lokruma, a muziku su izvodili uživo. Za tu priliku sej susreo Kiklopa" i "Klitemnestra". Bavio se i
rao. okupio je bend u kome su bili Ivica Kiš, Jadran- komponovanjem muzike za dečje filmove "Zec"
Godine 1966. osnovao je G N pu 220 sa kojom ko Budići članovi grupe Spektar, basista Davor i "Pričama priču". U jesen 1976. godine krenuo
je radio sve do 1971. godine kada je albumom Roko i klavijaturista Neven frangeš. Istog leta u jenaserijukonceratapozagrebačkimfakulteti·
"A ti se ne dat započeo solo karijeru. Album je Dubrovnikujesalbricomučestvovaou predsta- ma, apredkrajgodinenastupaojenafestivalu
planiran kao delo Grupe 220, alije tokom rada vama"SonetiV.Šekspirani"EdvardllkraljEngle- revolucionarnih i rodoljubivih pesama. Izveo je
re~eno da bude objavljen kao Mlinarčeva prva ske".PopovratkuuZagrebpristupiojeputujućoj pesmu "Domovina" na tekst Janeza Menarta i
solo ploča. Na snimanju su učestvovali Husein pozorišnojtrupi"Usamljenasrca"iureiijiMari· Zvonimira Goloba i muziku Arsena Dedića. Aprila
Hasanefendić, Piko Stančić, Nenad Zubak i Bra- na Carića izveli su dramu Slobodana Šnajdera 1977. godine organizovao je samostalni koncert
ne Živković, a producent je bio fran Potočnjak. "Vrtuljakljubavi".Sapredstavom"Pozdravi"Tea- u zagrebačkoj dvorani "Lisinski" na kome je
Materijal za ploču Mlinarec je pisao u periodu tra &td, nastupao je do prole(a 1977. godine. gostovao i Arsen DediC. Isti koncert je već sle-
od 1966. do 1970. godine. Na ploči je i tema Pored toga no je uradio muziku za nju, dopisao de(eg dana ponovljen u novosadskom Studiju
"Posmrtna posveta" koju je jo! 1BBB. godine je i deo teksta. Sa "Pozdravima" je bio i na Beo- M, a tom prilikom je snimljena pesma "Dijete
napisao R. Katalinić Jeretov. Pored emotivnih gradskom letu u Domu omladine 1974. godine zvijezda" i objavljena na duplom živom albumu
"S rebrisemraz" ,"lzgledaostatće!sam",tujei kada je odsvirao i nekoliko koncerata. Zatim su "Randevu s muzikom" (Jugoton 1977.) koji je
obnovljena verzija starog hita GNpe 220, pesma sa "Pozdravima" bili na Dubrovačkim letnjim štampan povodom dvadesetogodišnjice istoi-
"Grad".Najboljiprijemkodpublikeimalesu"Ja igrama, a tom izvođenju prisustvovao je i pisac mene emisije radio Novog Sada.
sam feniks" i "Pop pjevač". U to vreme, krajem predstaveEženJonesko.Tesezoneletnjeigresu Povratnički LP"Negdjepostoji netko" u pro-
1971. godine počeo je da radi u pozori!tu za zatvoreneMiinarčeviml:oncertom. dukciji Nevena Frangeša, realizovala je ekipa stal-
koje će vezati veći deo svojih budućih aktivno- nih saradnika. Tom pločom je napravio muzički
sti. Sa amaterskim pozorištem "Malik Tintilinić" presek svoje dotadašnje karijere. Introvertan je
učestvovao je u dečijoj predstavi "Bajka o kne- u pesmi "Polja", razmišlja o budućnosti u "Zelen
ževiću Sveboru". On je napisao muziku i glumio k'o zelena trava" i ponudio je optimizam u zara-
putujućeg muzičara. U prole<e 1972. godine čla­ znam latino hitu "Caracas" koji je nastao pod
novi novoosnovane g N pe Time pozvali su ga da utiskom putovanja po Južnoj Ameri<i. Sled efi LP
nastupi na njihovom prvom zagrebačkom kon- "Sve je u redu" objavio je godinu dana kasnije,
certu.Nabinujeizašaokaoakustičar,apratioga a produkciju je radio sa Frangešom. Na ploči su
jelvicaKil(1946.)kojijeranijepisaotekstoveza teme "Mora da sam bio mlad", "Glas s broja
Grupu 220 i predvodio sastav Legija strasti. 514 913", "Svi sve znaju", "Cesta", "Penzione-
Krajem aprila Mlinarec, Tomaž Domicelj i Ivica ri"(živisnimakizkluba"Lapidari()u kome je
Kiinastupili su na BOOM festivalu u Ljubljani. gostovao Boško Petrović na vibrafonu. Seriju
Poredostalih,sviralisuM!inarč!MI"SkladiUeti~i­ albuma nastavio je odlično ocenjenom pločom
ne" i Ki~ovu "Kaj god blues". Oba snimka su na "Tako lako" snimljenom u Švedskoj sa koprodu-
živom albumu "BOOM 72.". Za TV Beograd kom- centom Tinijem Vargom u kojoj se u potpunosti
penovac je teme za emisiju "Serija koje nema". vratio rock zvuku. Uzšvedskemuzičareizsasta­
Tom prilikom je premijerno emitovana pesma vaMantra,nasnimanjusuuč:estvovaligitarista
"Kule od riječi". Leto 1972. godine proveo je u Eduard Mate!:ić (Izazov), klavijaturista Hrvoje
planinamaitujenastaove<ideomaterijalaza Marjanović, aTiniVargajesvirao bas i većinu
zreo album "Pjesme s planine". Ploču su snimili gitara. Na ploči su opet bile njegove fine lične
Piko Stančić, Nenad Zubak, klavijaturista Sre<- priče u pesmama "StranacH, "San", "Nostalgija",
ko Zubak i gitarista Jadranko Budić. U maniru ali i cinična "Ovce". Pesmu "San" komponovao je
epskilirokeprogresivnemuzike,tema"Pjesme još 1969. godinedokjeslužiovojskuu Rij&i. U
splanine"trajedeset,a"Dijetezvijezda"čitavih odnosu na original, jedina izmenajeudelutek-
trinaest minuta. Album muzički podse<a na stil U jesen 1974. godine pristupio je tek formi- stakojijenamatrenjemjezikuizgovorilanjegova
sastava Time, ali i električnu fazu kvarteta Cro- ranoj Jugoslovenskoj rock selekciji koju su činili prijateljica Šveđanka Uli Gillstedt. Povodom plo-
sby, Stills, Nash and Young. Mlinarec je sasvim tadašnji najbolji domaći muzilari. Sa Nevenom če,odsviraojeserijukoncerataapratilisugaTini
slobodno razvio svoje poetske slike, posebno u frangešom, Davorom Rokom i bubnjarom Dra- Varga, Nenad Zubak. Eduard Mate!ić i bubnjar
pesmama "Skladišteti!ine"(koautortekstatvica ganom Brčićem imao je seriju nastupa u Muzič­ Vojmir Ro!a. Rekapitulaciju prethodnih godina
Ki!), "Pjesma o njenim snovima" i "Noćna ptica". kom salonu studentskog centra pod nazivom izveo je na kompilacijskoj ploči "Sabrano" za
Ploču je promovisao nastupom na BOOM festiva- "Dijete zvijezda". Sa istom ekipom, uz pomoć koju su pesme ponovo snimljene u !vedskom
tu1973.godine.PratilisugagitaristiJadranko Huseina Hasanefendića, Nenada Zubaka, Jurice studijuTinijaVargeuzpomoćtamo!njih muzi·
BudićiVeseti Or!olić, basista Mladen Baraković, Pađena i dNgih, snimio je i producirao album čaraigitaristeEduardaMate!ića. Porednovih,
orguljaš Julije Nji koš i bubnjar Peco Petej. Na "Rođenje" koji je izašao marta 1975. godine. rock obojenih verzija pesama "Osmijeh", "Tre-
koncertnom albumu sa festivala "BOOM Pop Album je ponudio neke od njegovih ključnih baosamalinisam","Pjesmesplanine","Grad",
feW(Jugoton 1973.)objavljenaje"Pjesmes pesama: uHelena lijepa i ja u kiši ~. "Pjesma o "Noćna pticaH, tuje i prvi put objavljena pesma
planine", ali i "Pop pjevač" u izvođenju Grupe djetinjstvu", ~Kule od riječi ". Pesma "Jur nijed- "Trka!i!te". U to vreme je producirao debi album
220. Drago i Ivica su redovno nastupali u klubo- na na svit vila" je iz predstave · Hvarkinja", a Azre zbog čega je dobio brojne negativne kriti-
vimaprate<isenaakustičnimgitarama,anasta­ nastala je na tekst pesnika Hanibala Lucića koji ke, mada je uspeo da uhvati atmosferu gNpe iz
vili su i rad u pozoriUu. U predstavi "Magbet" je roden davne 1485. godine. Na ploči je i tema početne faze. Kasnije je producirao debi album
zagrebačkog pozori!ta Gavela izveli su Sekspirov izpredstave "Pozdravi". Poobjavljivanjupločesa "Na krivom mjestu" (Suzy 1984.) sastava Mali
sonet "Sit svega toga", za monodramu "Gospo- "Pozdravima• poduzeo je turneju po Jugoslaviji a!ov i ploču "Pravovjerni plesači~ (Suzy 1986.)
de Glembajeve" u sarajevskom Narodnom pozo- u okviru koje je poslesvakepredstavesviraosvoj grupe Zvijezde. LP ~Pomaknuta " snimio je leta
n!tusnimilisusong"Na!ejajekaokućastara" koncert. Mlinarec, Tomaž Domicelj, Ivica Percl i 1ga2.godineuŠvedskoj,apločajeizašlapočet·
natekstMiroslavaKrležeimuzikuPereGotovca. Srđan Marjanovićorganizovali su ujesen 1975 kom sledeće godine. Koprodukciju je ponovo
Leta 1973. godine napisao je muziku i ućestvo­ godine kraću turneju pod nazivom "Četvorica radio Tini Varga, na snimanju su učestvovali
vaou predstavi"Hvarkinja"kojajepostavljena za mir". Mlinarec se sa "Pozdravima" otisnuo u !vedskimuzičariiklavijaturista ZoranKra!(Aero­
u starom hvarskom pozorištu. Na Dubrovačkim svet,takodasunastupaliultaliji,Francuskoj, drom), dok je Mlinarec svirao i bas gitaru. Na
letn11m igrama učestvovao je sa l bricom Jusićem Španiji, Nemačkoj, Poljskoj, Sovjetskom Save- tom materijalu, prvi put je zaZVlJčao pomalo otu-
u predstavi "Kristifor Kolumbo" Miroslava Krle- zu, Venecuefi, Kolumbiji, Panami, Gvatemali i đeno i muzički hladno ali su se izdvojile balade
že Predstava je igrana na brodu napravljenom Meksiku. Slede<e godine je napisao muziku za ~Što bi bilo da te nema", "Plastiku ljubim~ i blues
154 po uzoru na "Santa Mariju". Brod je kružio oko predstave "Povratak Arlequina". "Kako je Odi- instNmental ~ ulrik SkNtten ~ .